“Zagreb – Ambasador Sovjetskog Saveza u Jugoslaviji Vadim Longin i predsjednik republičkog komiteta za obrazovanje, fizičku i tehničku kulturu otvorili su u Muzeju suvremene umjetnosti sažetu retrospektivu Kazimira Maljeviča, po mnogima najznačajnijeg slikara našeg stoljeća. Brojnu publiku, koja je ispunila Katarinski trg, pozdravio je i direktor Muzeja suvremene umjetnosti Marijan Susovski. Zagrepčani imaju priliku da prvi upoznaju Maljevičeva djela koja dosad nisu izlazila iz Sovjetskog saveza. Izložba obuhvaća trideset platna iz svih perioda Maljevičeva stvaranja, pa tako ispravlja dosadašnju jednostranu predodžbu o njemu. U čast Maljeviča nogometna momčad «Montažstroj», odjevena u suprematističku odjeću, izvela je performans.”
(EC, Večernji list)

Prije točno dvadeset godina – bilo je to 22. prosinca 1989. godine – Montažstroj je započeo javno djelovati. Osim što se još obilježavao Dan JNA, u Zagrebu se otvarala izložba Kazimira Maljeviča. Tih je dana pao Ceausescu, a mjesec i pol dana ranije isto se desilo Berlinskom zidu. Montažstroj je nastao u okrilju socijaIističke kulture na zalasku, u vrijeme kada je kulturni i društveni kontekst bio dovoljno “liberalan” da potakne i prihvati neke drukčije, nove stvari. Montažstroj su, inače, ustrojilii Oleg Mađor i Borut Šeparović, a ubrzo se priključio i skladatelj Hrvoje Crnić Boxer, za njim i ostali dečki: Srećko Borse, Damir Klemenić, Gordan Bosanac, Siniša Pahić. Ime je osmislio Oleg. “Montažstroj” je hrvatski neologizam, složenica riječi “montaža”, u značenju spajanja, filmske i video montaže, ali i rada na pokretnoj traci i riječi “stroj”, u smislu futurističkog ideala s početka 20. stoljeća apliciranog na sve vrste umjetnosti, a također i u značenju postrojavanja i discipline.